U zemljama zapadnog Balkana mladići u srednjoj i kasnoj adolescenciji demonstriraju mnoge razvojne rizike i suočavaju se s brojnim izazovima u svakodnevnom životu.
Ta kritična faza u razvoju dječaka na zapadnom Balkanu povezana je sa socijalnim i vršnjačkim utjecajima. Mladići ispituju i izgrađuju svoje stavove i ponašanja vezanim za muškost na osnovu tih utjecaja. Regionalne tenzije i ekonomska kriza povećavaju neizvjesnost. Mladići se svakodnevno susreću s nasiljem, bilo kao žrtve ili kao počinitelji. Osim toga, mnogi imaju pristrane stavove i ponašanja u pogledu rodnih normi, što utječe na njihove odnose i izlaže ih većem riziku od nezdravog načina života. Ova regija se i dalje suočava s nasiljem među mladima: od nasilja povezanog s nacionalizmom i politikom, rodno uvjetovanim i homofobičnim nasiljem, do nasilničkog ponašanja u školama. Patrijarhalna društva su pod snažnim utjecajem vjerskih institucija. Politička elita i mediji i dalje promoviraju nezdravu verziju maskuliniteta za mlade muškarce – često s negativnim posljedicama za djevojke i žene u cijeloj regiji.
Od raspada bivše Jugoslavije i ratova koji su opustošili ovu regiju, kultura nasilja postala je dio svakodnevnog životnog iskustva za mnoge mlade ljude Mladi su posebno u opasnosti da dožive nasilje unutar svojih domova i od vršnjaka, a čini se da je u porastu vršnjačko nasilje. U izvještaju kojeg je sastavio UNICEF Srbija i Crna Gora, istraživanje koje su proveli pokazalo je da je svako dijete barem jednom bilo izloženo nekom obliku nasilja, te da je vršnjačko nasilje jedan od najčešćih oblika zlostavljanja.
1. Mediji u mnogim zemljama na Balkanu sve više izvještavaju o slučajevima nasilja među mladima. Dječaci se suočavaju s nasilničkim ponašanjem u školama, kao i na mjestima na kojima se mladi druže (kao što su klubovi i sportski događaji).
2. Nedavno istraživanje o nasilju u adolescentskim vezama u Hrvatskoj pokazuje da je više od dvije trećine adolescenata od 16 do 19 godina izjavilo da su doživjeli neki oblik nasilnog ponašanja od strane svojih partnera, a nešto manje od polovice ispitanika izjavilo je da su barem jednom bili nasilni prema svom partneru
3.Anketa koja je nedavno provedena u kućanstvima u Hrvatskoj među 2.000 ispitanika, žena i muškaraca u dobi od 19 do 60 godina pokazala je visoke stope slučajeva u kojima su učesnici ankete izjavili da su prisustvovali ili doživjeli nasilje u svom roditeljskom domu: 65% muškaraca ispitanih u istraživanju rekli su da su kao djeca dobili šamar ili udarac, a 16% muškaraca su rekli da su bili svjedoci nasilja nad njihovom majkom od strane muškarca u svom roditeljskom domu. U istom istraživanju (IMAGES), 29% muškaraca je izjavilo da su pretrpjeli nasilje od nastavnika u školi, 77% ih je reklo da su bili zastrašivani ili maltretirani u školi ili naselju u kojem su odrasli, dok je 64% njih reklo da su dirali djevojke, maltretirali ih ili im upućivali pogrdne riječi sa seksualnom konotacijom tokom njihovog odrastanja 4.
Takvi novi trendovi stvaraju uznemirujuće okruženje prepuno izazova za mlade ljude, u životnoj dobi kada odlučuju što je to što čini odgovarajuće norme, stavove i ponašanja za njih i njihove vršnjake. Pored toga, ti mladići predstavljaju prvu generaciju rođenu za vrijeme i neposredno nakon raspada Jugoslavije i tako su postali punoljetni u vrijeme burnog postkonfliktnog oporavka u kojem su stavovi o rodu i militarizirane verzije maskuliniteta očigledni. S obzirom na sve veću zabrinutost u regiji – gdje izgleda da su slučajevi rodnog i vršnjačkog nasilja u porastu – izuzetno je važno da civilno društvo i vlade saznaju više o rodnim normama, stavovima i ponašanju u vezi sa seksualnim aktivnostima i nasiljem među mladićima, kao i o pristupu intervencijama pomoću kojih se ova pitanja mogu efikasno rješavati.
Supported by
