Lens model (model sočiva)

Lens model ima za cilj da bude fleksibilan i utilitaristički. To je okvir pet međusobno povezanih faza sa kontinuiranom interakcijom između svakog nivoa koji povezuje proces obrade informacija sa složenim odnosom između roda i svakodnevnog života mladih ljudi.

Ovaj model predstavlja sočiva kroz koja praktikanti i treneri mogu dobiti jasniju sliku o holističkom razumijevanju rodno svjesne prakse. Ovaj model podržava jasne principe zasnovane na vrijednosti koji su komplementarni osnovnim principima omladinskog rada, kao što su vrednovanje mladih ljudi, osnaživanje, učestvovanje, uključivanje, promovisanje ravnopravnosti i preispitivanje represija i uskih rodnih stereotipa.

• Prvi nivo zahtijeva da praktikanti izoštre svoju viziju prema boljem razumijevanju višesložnih pitanja povezanih sa življenjem u rodnom društvu.
• Drugi nivo podstiče praktikante da cijene i jasnije vide načine na koje rodno društvo utiče na doživljena iskustva djevojaka i mladića u pogledu identiteta, teritorijalnosti i kulture.
• Treći nivo njeguje dublje razumijevanje “rodnog sebe” – odnosno sticanje jasnog pogleda o tome kako su naši stavovi i vrijednosti oblikovani i kako je na njih uticao rod i kako ovo utiče na to kako se odnosimo prema drugima.
• Četvrti nivo se fokusira na način kako praktikanti i treneri mogu svrsishodno angažovati mlade ljude kroz rodno svjesnu praksu.
• Peti nivo je srž modela jer usmjerava praktikante da se jasnije fokusiraju na ishode koji za rezultat imaju ličnu, društvenu i političku transformaciju među mladim ljudima.

Svaki nivo je neodvojivo povezan sa sljedećim i omogućava praktikantima da jasnije vide u kojoj fazi modela se nalaze u bilo kojem trenutku. To omogućava kretanje od površnog učenja do dubljeg razumijevanja unutar svakog nivoa. Dok model zahtijeva da praktikanti posjeduju određeni nivo stručnosti, znanja i vještina, on prihvata činjenicu da praktikanti i treneri mogu biti u različitim fazama njihovog ličnog razvoja. Analiza Lens modela koja slijedi ne predstavlja kritiku teorijskih rasprava o rodu, nego za cilj ima da naglasi teme koje se mogu pojaviti ili koje treba razumjeti i poštovati kada se sa mladim ljudima raspravlja o pitanjima u vezi sa rodom.

Kada se rodno svjesni principi primjenjuju u praksi, ono što proizlazi je rodno svjestan pristup ličnoj, društvenoj i političkoj transformaciji mladih ljudi; izgradnja kapaciteta; osnaživanje; zajedničko djelovanje i socijalna pravda. Rodno svjesna praksa stoga podrazumijeva više nego jednostavno istraživanje sopstvenog roda, ali se svjesno pomjera u područje istraživanja roda “drugih”. Namjera je da se preispitaju zablude “drugih” koje mogu dovesti do seksističkih ili diskriminatorskih stavova i ponašanja. To je posebno djelotvorno tamo gdje postoje različiti identiteti, gdje shodno tome dolazi do eksplicitnog ili implicitnog odbacivanja “drugih” od strane jedne grupe. Ovaj pristup radi na odvajanju mita od stvarnosti, podsticanju razumijevanja razlika i priznavanju zajedničkih osobina i jednih i drugih. Sljedeća faza ove prakse uključuje prevođenje ovoga na antiseksističko i antidiskriminatorsko ponašanje.

Rodno svjesni programi su osmišljeni za rješavanje konkretnih pitanja koja proizlaze iz rodnih strukturalnih nejednakosti. Rodno svjesni programi preispituju ove strukturalne nejednakosti koristeći trokraki pristup:

• kroz podizanje svijesti o nejednakosti;
• kroz učenje mladih ljudi vještinama da prevladaju potencijalne prepreke koje proizlaze iz nejednakosti;
• kroz njihovo motivisanje kako kao pojedinaca, tako i kao grupe, da preduzmu pozitivne korake u rješavanju sličnih nejednakosti u sopstvenim životima.

Organizacije koje se bave rodno svjesnom praksom mogu razviti programe kao što su: seksualno zdravlje; samopouzdanje; rad sa jednim polom; rodna svjesnost; programi stručnog osposobljavanja za mlade majke koje planiraju da se vrate na posao; programi usmjereni na mladiće i nasilje; mladi očevi; razvoj zajednice i državljanstvo; lobiranje; savjetovanje, izgradnja kapaciteta i javno zagovaranje.

Susan Morgan i Ken Harland (2010). Lens model. Univerzitet u Ulsteru.