Živimo u svijetu dubokih nejednakosti i neravnopravnih odnosa moći, gdje krute norme i vrijednosti o tome kako bi ljudi trebalo da se ponašaju podstiču i pogoršavaju nepravdu.
Moramo to promijeniti. Upravo iz tog razloga više od 1200 aktivista/stručnjaka iz 94 zemlje sa širokim rasponom organizacionih znanja okupilo se na drugom MenEngage Globalnom simpozijumu u New Delhiju, Indija, od 10-13. novembra 2014.
Rodna ravnopravnost je suštinska komponenta ljudskih prava, što je potvrđeno u jasno određenim međunarodnim standardima, uključujući Opštu deklaraciju o ljudskim pravima; Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju o pravima djeteta. Ponavljamo našu predanost implementaciji Programa akcije Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (1994), Deklaracije i platforme za akciju iz Pekinga (1995), zaključaka 48. sjednice UN Komisije za status žena održane 2004. godine i svih drugih relevantnih sporazuma. Potvrđujemo našu predanost implementaciji Poziva na akciju MenEngage Rio i Johannesburg (2009). Radujemo se budućim sporazumima, uključujući razvojnu agendu nakon 2015. godine, i nastavku pružanja podrške za angažovanje dječaka i muškaraca kao ključnog napora u obezbjeđivanju rodne ravnopravnosti i rodne pravde za sve.
Ovaj simpozijum odražava punu složenost i raznolikost pitanja rodne pravde. On nas podstiče da se osvrnemo, strateški razmišljamo, posegnemo preko društveno konstruisanih granica i ojačamo partnerstvo. Postoje praznine. Kao rezultat ovog istorijskog događaja i kao zajedničko opredjeljenje i Poziv na akciju, mi predlažemo sljedeća pitanja za razmatranje i potvrdu:
1. Patrijarhat i rodna nepravda ostaju ključne karakteristike društava širom svijeta, sa razornim efektima na svakodnevni život svih ljudi. Bez obzira na to ko smo i bez obzira gdje se nalazimo u svijetu, ove snage čine naše odnose manje ispunjavajućim, manje zdravim i manje bezbjednim. Od najranije dobi, oni uvode patnju, nasilje, bolest, mržnju i smrt u naše porodice i zajednice. Oni nas lišavaju naših osnovnih ljudskih prava i ometaju našu sposobnost da živimo život sa ljubavlju, dostojanstvom, intimnošću i uzajamnim poštovanjem. Oni sprečavaju razvoj naših ekonomija i ometaju napredak našeg globalnog društva. Ovo su osnovni uzroci mnogih prepreka održivom razvoju širom svijeta.
Hitno je potrebno da prevaziđemo ove ogromne prijetnje ljudskom blagostanju.
2. Patrijarhat utiče na sve, ali na različite načine. Žene i djevojčice i dalje se suočavaju sa značajnim, neproporcionalno visokim nivoom rodne nepravde i kršenjem ljudskih prava. Muškarci i dječaci su kako privilegovani tako i oštećeni patrijarhatom, ali su rijetko svjesni te činjenice. Muškarci i dječaci su takođe rodna bića. Rodna ravnopravnost donosi koristi za žene, muškarce i druge rodove.
Hitno je potrebno da priznamo da je rodna neravnopravnost neprihvatljiva bez obzira na to ko je njome pogođen.
3. Mi se oslanjamo na dragocjeno nasljeđe. Našu svijest o rodnim nepravdama, naša nastojanja u promovisanju ravnopravnosti, kao i postojanje samog ovog Simpozijuma dugujemo pionirskoj hrabrosti i viziji pokreta za feministička i ženska prava. Mi podržavamo rad organizacija za prava žena i priznajemo sva dostignuća u transformaciji društvenih, kulturnih, pravnih, finansijskih i političkih struktura koje održavaju patrijarhat.
Imajući u vidu njegov istorijski kontekst, mi ćemo nastaviti naš rad sa muškarcima i dječacima u pravcu ostvarivanja rodne ravnopravnosti zasnovane na načelima, organizacijama i pokretima koji podržavaju prava žena i ljudska prava, te u duhu solidarnosti.
4. Vjerujemo u inkluzivni pristup u postizanju rodne pravde. Mi smo muškarci, žene i transrodne osobe i pozivamo sve ljude da učestvuju u pokretu za rodnu pravdu. Iako je angažovanje muškaraca i dječaka bitan dio takvih nastojanja, ovo je često bilo zanemarivano.
Nastojimo da učinimo vidljivim najefikasnije načine na koje muškarci i dječaci mogu doprinijeti rodnoj ravnopravnosti, a ne da budu korišteni samo kao puki instrumenti.
5. Patrijarhalna moć, izražena kroz dominantne maskulinitete, jedna je od glavnih snaga koje pokreću strukturalne nepravde i izrabljivanje. Posebno smo zabrinuti zbog brojnih manifestacija militarizma i neoliberalne globalizacije, na primjer: rat; širenje naoružanja; globalna i lokalna ekonomska neravnopravnost; nasilne manifestacije političkih i vjerskih fundamentalizama; državno nasilje; nasilje protiv civilnog društva; trgovina ljudima; i uništavanje prirodnih resursa.
Hitno je potrebno da razotkrijemo vezu između patrijarhata i iskorištavanja ljudi i životne sredine, i da pomognemo muškarcima i dječacima da promijene svoje ponašanje iz “moć nad” u “moć sa”.
6. Rodna neravnopravnost se odnosi na neravnopravnost zasnovanu na rasi, starosnoj dobi, klasi, kasti, etničkoj pripadnosti, nacionalnosti, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, religiji, sposobnosti i drugim faktorima. Mi cijenimo raznolikost našeg svijeta i ne možemo nastaviti da u izolaciji radimo na rješavanju ovih nepravdi koje se međusobno ukrštaju.
Obavezujemo se da ćemo promovisati društvenu i ekonomsku inkluziju kroz svrsishodno učešće, produbljena partnerstva i zajedničke aktivnosti pokreta za socijalnu pravdu.
7. Neophodno je da svako od nas živi vrijednosti rodne pravde. To zahtijeva da naročito muškarci i dječaci kritički razmišljaju o svojoj moći i privilegijama i da razviju lične vizije o tome kako da budu rodno pravedni muškarci. To zahtijeva da svi mi zasnivamo svoj rad na dubokim ličnim i političkim uvjerenjima. Kad god i gdje god bilo ko od nas kaže jedno, ali se ponaša drugačije, to u potpunosti potkopava naš cilj. Moramo da progovorimo kako privatno tako i u javnosti, kada vidimo da se drugi ponašaju nepravedno; biti nijemi posmatrač nekog nepravednog čina znači biti saučesnik u tom činu.
Naša uvjerenja, ponašanja, odnosi i organizacione strukture moraju da odražavaju ono što želimo da vidimo u svijetu. Da bismo to učinili, mi, kao i naši prijatelji, rodbina, kolege i saveznici moramo preuzeti odgovornost.
8. Ulaganje u angažovanje muškaraca i dječaka u rad na rodnoj pravdi čini ovaj rad sveobuhvatniji. To ne bi trebalo da umanji ulaganja u druge efikasne strategije, pogotovo one koje preduzimaju organizacije za prava žena. Mi odbacujemo pokušaje da se oslabe naši savezi ili da se komplementarni pristupi rodnoj pravdi dovedu u rivalski položaj jedni prema drugima. Mi smo predstavnici različitih organizacija koje zagovaraju više komplementarnih pristupa. Mi smo solidarni jedni sa drugima i posvećeni smo jačanju naše zajedničke vizije o radu na sveobuhvatnoj rodnoj pravdi.
Pozivamo kreatore politika i donatore da značajno povećaju raspoloživa sredstva za sav rad na polju rodne pravde i da uključe efikasne strategije za rodnu pravdu u sve razvojne programe.
9. Prioriteti za konkretne oblasti politika i aktivnosti za angažovanje muškaraca i dječaka u rad na polju rodne pravde uključuju: rodno-zasnovano nasilje; nasilje nad ženama; nasilje nad djevojčicama, dječacima i trans-djecom; nasilje među muškarcima i dječacima; nasilje u oružanom sukobu; nasilje protiv branitelja ljudskih prava; starateljstvo i očinstvo; rod i globalna politička ekonomija; seksualno i reproduktivno zdravlja i prava; seksualne i rodne različitosti i seksualna prava (LGBT); rodne ranjivosti i zdravstvene potrebe muškaraca i dječaka; seksualno iskorištavanje; HIV i AIDS; mladi i adolescenti; obrazovni sektor; rad sa vjerskim i drugim vođama; životna sredina i održivost; i jačanje baze dokaza.
10. Razvoj agenda nakon 2015. godine mora prihvatiti pristup za ljudska prava i takođe transformirati nejednake odnose moći. Mi vjerujemo da postizanje rodne pravde zahtijeva angažovanje muškaraca i dječaka za dobrobit korist žena i djevojčica, kao i samih muškaraca i dječaka, ljudi svih seksualnih orijentacija i rodnih identiteta. Za svijet koji je pravedan, bezbjedan i održiv. Zalažemo se za sve aktiviste, organizacije civilnog društva, partnere iz privatnog sektora, vlade i agencije UN-a da aktivno promovišu ova načela te da osiguraju da nova međunarodna razvojna agenda bude pravedna i inkluzivna.
Lično je političko, i obrnuto. Ubrzavanje promjena, počevši od ličnih ka strukturalnim, zahtijeva dopiranje do većeg broja muškaraca i dječaka. Moramo da uspostavimo sisteme koji će obezbijediti da institucije i pojedinci budu odgovorni za rodnu ravnopravnost. Moramo da promijenimo sisteme i institucije, uključujući vlade, škole, porodice, zdravstveni sektor i radna mjesta jer oni imaju ključnu ulogu u stvaranju i održavanju rodnih normi i imaju potencijal da dopru do velikog broja pojedinaca.
Pozivamo na preispitivanje sistema i institucija, uključujući obrazovanje i obuku, ponašanja i politike vezane za radno mjesto, zakonodavstvo, upravljanje javnim prostorima, rad vjerskih institucija i preovladavajuće društvene norme.
Politike i zakonodavne reforme mogu institucionalizovati rodno ravnopravnije odnose u kućama i kancelarijama, u fabrikama i na poljima, u vladi i na ulici. Zato moramo:
Duboko smo zabrinuti zbog rodne socijalizacije djevojčica i dječaka koja počinje u ranoj dobi i otežava im da ostvare svoj pun potencijal i sprečava ih u ostvarivanju njihovih punih prava. Mi čvrsto vjerujemo da svi roditelji, posebno očevi, moraju pokazati osjetljivost, ravnopravno i pravedno ponašanje, posebno prema dječacima, počevši kod kuće i u školi.
Dopiranje do dječaka tokom njihove kritično važne formativne faze će doprinijeti stvaranju nove generacije muškaraca koji će imati pozitivnije ponašanje prema ženama, djeci, muškarcima i trans osobama. Od vitalnog je značaja da se dječaci i djevojčice senzitivišu i uključe od ranog djetinjstva te da se to nastavi tokom njihove adolescencije, pripremajući ih na taj način da postanu rodno osjetljive, ravnopravne i brižne odrasle osobe.
Primjeri konkretnih oblasti politika i aktivnosti za angažovanje muškaraca i dječaka na polju rodne ravnopravnosti uključuju:
Muškarci i dječaci održavaju postojanje većine RZN, čak i kada su oni sami njime pogođeni. Krute rodne norme socijalizuju muškarce i dječake da na konflikte odgovore nasiljem i da dominiraju svojim partnerima. Muškarci i dječaci su istovremeno i žrtve i počinioci nasilja. Bitan faktor koji doprinosi činjenju RZN od strane muškaraca je da su sami doživjeli ili svjedočili nasilju dok su odrastali. Neophodno je raditi sa muškarcima i dječacima na transformisanju društvenih normi koje održavaju postojanje RZN, na otklanjanju posljedica nasilja koje su dječaci doživjeli ili kojim su svjedočili uključujući razumijevanje i rješavanje osnovnih uzroka rodne neravnopravnosti, kao što su neravnopravni odnosi moći, prakse i stereotipi koji održavaju postojanje diskriminacije nad ženama i djevojčicama, seksualnim manjinama i ljudima koji se ne uklapaju u rodne norme, i promovisanje alternativnih uzora za dječake.
Primjeri konkretnih oblasti politika i aktivnosti za angažovanje muškaraca i dječaka na polju rodne ravnopravnosti uključuju:
Dokazi pokazuju da kada su očevi uključeni u brigu o djeci u ranoj fazi, uključujući prenatalni period, veća je vjerovatnoća da će oni ostati povezani sa svojom djecom kroz čitav njihov život. S obzirom na to da žene i djevojčice obavljaju dva do deset puta više posla koji se odnosi na vođenje brige o porodici od muškaraca i dječaka, postoji potreba da se postigne puna ravnopravnost u učešću muškaraca i dječaka u poslovima koji se odnose na vođenje brige o porodici i učešću žena u plaćenom radu sa jednakom platom. Ovo se može postići samo potpunim dijeljenjem poslova koji se odnose na vođenje brige o porodici.
Primjeri konkretnih oblasti politika i aktivnosti za angažovanje muškaraca na polju rodne ravnopravnosti uključuju:
Širom svijeta SRHR se uglavnom smatra isključivom odgovornošću žena dok mnogi muškarci nastavljaju da zanemaruju potrebe i odgovornosti SRHR koji se tiču njih samih, njihovih partnera i njihovih porodica. Manji stepen korištenja SRH usluga od strane muškaraca, poput testiranja na HIV i njegovog liječenja, je posljedica kako krutih rodnih normi tako i strukturalnih barijera kao što su klinike koje su loše pripremljene da se bave zdravstvenim pitanjima specifičnim za muškarce. Kao rezultat toga, žene i djevojčice ne samo da su ostavljene da nose veći dio tereta SRHR koji se tiče njih samih i njihovih porodica, već i nedovoljno učešće muškaraca takođe stavlja skup i nepotreban teret na pleća zdravstvenog sistema. Pokazalo se da su intervencije sa muškarcima i dječacima po pitanju SRHR efikasno dovele do povećanja korištenja ovih usluga od strane muškaraca kao i podrške i poštovanja prema njihovim SRHR partnerima, što zauzvrat dovodi do poboljšanja zdravlja žena, djece i samih muškaraca.
Primjeri konkretnih oblasti politika i aktivnosti za angažovanje muškaraca na polju rodne ravnopravnosti uključuju:
Supported by
